Sarina druga prabaka, djedova majka Rozalija, nije živjela poput Sare u gradu, već u lijepom međimurskom selu B. Kad bi joj Sara dolazila u posjet, prabaka bi običavala spremiti finu pogaču s tikvama i makom, pečenu s puno domaćeg vrhnja da si je morao žlicom vaditi iz protvana koliko je sočna bila.
- Čista desetka! - oblizivali su prste nakon jela njezini gosti. - Sad te za nagradu vodimo na bazen. Jeeee, kupat ćeš se sa mnom - veselila se Sara.
- Kaj ne, kakši bazen, ja se najveć pot kopljem sam v znoju, pri delu - smijala se prabaka Rozalija. Nisu je mogli nagovoriti na bazen. Prabaka nikad nije bila ni na moru. Nikad do tada nije vidjela Plitvička jezera. Nikad nije bila ni u jednom muzeju. Samo na hodočašću u Mariji Bistrici. Ponekad u Zagrebu, u posjetu djeci. Sav njezin svijet činilo je njezino Međimurje, njezin vrt, kuća, njive i crkva.
- Kako je malen tvoj svijet, ti ništa nisi vidjela - žalila ju je Sara.
- To sam tak zgledi - smiješila se prabaka. - Sega je pun moj falaček. -
Odveli su je na Plitvička jezera da uživa u prekrasnim slapovima. Divila se ..... i umorila od hodanja. Poveli su je nakon ustrajnog nagovaranja "da bar onjuši more". Nakon trećeg dana bilo joj je dosta izležavanja. Zaželjela se svojih brežuljaka. Kad se vratila, prijateljice su je pitale: - Onda, Roza, kakše je more? -
- Je, dosti vekše od beličke bare. Kak da bi z modrom galicom zalejal. I ravno, kak da si ga z gleterom potegel. -
Ali više nije htjela tamo ići jer "nemre magaditi kaj je vroće kak v peklu", "ftroga me", "što bu delav pri hiži?", "hapiti se treba dela." I "rajše imam svoj falaček."
- Tata mog prijatelja radio je u Africi - važno je rekla Sara. - Znaš li da tamo ima gustih prašuma? Bi li ti željela vidjeti prašumu? -
Prabaka je umjesto riječi "prašuma" čula "prašina" pa je ozbiljno odmahnula glavom: - Kaj imam gledeti prošinu, dosti sem se nagutala da sem pobirala plevu pri mašinoreju."
Jednom su prolazile pored kukuruzišta i Sara je znatiželjno zurila u prolaze među visokim stabljikama.
- Sigurno ste se ti i tvoje prijateljice često skrivale među kukuruzima. Kul! Jesi li kad trčala kroz njih... onako... iz zabave? -
- Kakše skrivaje! Kakša zabava! Sam su nas tirali na delo. Sam na delo. -
Sari se to učinilo tužnim. Podigla je mobitel i snimila prabaku i sebe kako stoje pred kukuruzima.
- Poslat ću fotku prijateljici. Zapravo, nismo se dugo čule, nazvat ću je... Što je to, nema signala?! Uh, ispraznila mi se baterija! - ljutila se Sara koja bi se sa svojim mobitelom družila po cijeli dan.
- Viš vroga - smiješila se prabaka - tvoj veliki svet je za nikaj: ima prozne baterije i hude signale. Moje su pak baterije išče pune, a signali su za pet. Prijateljice ne nucam ni zvati, same dojdeju i kad je najvekše zlo, navek pomoreju! Eh, kak nam je fajno znalo biti na čehari... Kak smo tam znale popevati! -
Kad je drugi put Sara došla u B., prabake više nije bilo. Nije izašla iz svog vrta kao obično.
- Prabaka sad ubire iz nebeskih vrtova - rekla je njezina snaha.
Djed i Sara otišli su brati kukuruze za večeru. Zapravo, Sara je čekala djeda uz rub kukuruzišta. Bojala se kukaca i svačeg-nečeg što je vrebalo u prolazima. Glupo, znala je.... Djed se vratio s hrpom klipova u rukama.
- Upadaj! - Otvorio je vrata automobila, a Sara je još jednom pogledala niz savršene redove. Odjednom ju je preplavila tuga. U tom je trenutku zazvonio njezin mobitel, ali, začudo, nije ni pogledala tko zove.
- Samo malo, djede, čekaj me! -
I ona iznenada potrči između visokih kukuruza. Brzo, kao da leti. Sklopljenih očiju i podignutih ruku. Slobodno. Za prabaku. Za sebe.
(Baki Rozaliji, Zagreb, 2017.)
Riječi koje možda niste znali:
- delo (međimurski) - posao, rad
- magaditi (međimurski) - trpjeti, podnositi
- ftroga (me) (međimurski) - ne da mi se
- hiža (međimurski) - kuća
- hapiti (međimurski) - primiti (se)
- rajše (međimurski) - radije
- falaček (međimurski) - komadić
- pleva (međimurski), pljeva - ljuskice odvojene od zrna žita
- mašinoreje (međimurski) - strojno izdvajanje zrnja (od pljeve) nakon žetve
- hudo (međimurski) - loše, zlo
- išče (međimurski) - još
- nucati (međimurski) - trebati
- čehara (međimurski) - skidanje perja s peradi, nekada običaj okupljanja, društveni događaj u selu
Nema komentara:
Objavi komentar