TISUĆU RAZLOGA

Ima on tisuću razloga da je voli:
u svojoj kosi ona čudesan sjaj nosi,
njene su oči dva badema smeđa,
trepavice kruna svilenih vjeđa.
Al' više od tog sjaja u kosi
on voli što njena prisutnost donosi:
blaga je, topla
i smiješna i draga,
u svoj krhkosti njenoj
krije čudna se snaga.
Kad je dobila nešto
da s njim ne podijeli?
Njegova tuga je njena,
njegov smijeh je veseli.
Zna i bez riječi kad treba bit' bliže,
kad pada uvijek prva ga diže.
Uz nju mu se odjednom obistinjuju sni,
ona njihova Ja pretvara u Mi.
I uvijek ga drži za ruku kad boli.
Zar nema već dovoljno razloga da je voli?
Treba li ljubav objašnjenja?
Ljubav je tu i bez nečijeg htijenja.





(Zagreb, 2016.)

SUMRAK

Sumrak je imao boju maline
iz srca razlistanog kroasana
i cvjetni miris omekšivača s haljine
upijan kožom cijelog dana.

Sumrak je imao okus dječjih poljubaca
i miris tople čokolade,
iz doline tisuću sunaca
sumrak je donio miris nade.

I dok su plesali Tama i Sjaj
posljednji tango krajem dana,
sumrak je nosio slatki miris
novog jutra nadom ovjenčana.




(Zagreb, 2016.)

Riječ koju možda niste znali:

- sumrak - (ovdje) početak noći, period od zalaska Sunca do potpunog mraka, inače vrijeme između zore i izlaska Sunca, te vrijeme između zalaska Sunca i sutona; tehnički se definira i kao period prije izlaska Sunca te opet nakon zalaska tijekom kojeg je još prisutno prirodno svjetlo (prema Wikipediji).

SRETAN PUT, SANJARI

Vrijeme je da se poljube trepavice,
sjene što plaše u čaške povuku,
dolazi lađar na bisernom brodu,
u neznanu vodi vas luku.

Sretan put, sanjari, putujte mirno!
Neka vam lađa uz dobar val plovi,
imajte vjere, putnici moji -
šareni čekaju snovi!

Čudesne obale, čudna stvorenja,
u snovima sve vam je dano:
oblake jašite, srcem zemlje hodate,
sve oko vas je začarano.

Već bojim tirkizne repove papiga,
žar ptice, ružičaste plamence
za slikarskim stalkom što mi dala je Mašta,
na krilu rubin mi nosi sjajno vretence.

Sretan put, sanjari, nek vas ne plaše daljine,
iskusan lađar je Mašta,
ne mogu vam ništa struje, vjetar ni tama
dok vaše se Ja sa Zbiljom oprašta.




(Zagreb, 2017.)

Riječi koje možda niste znali:

- čaška - uz vjenčić vanjski dio cvijeta (čašku čine lapovi, a vjenčić latice)
- lađar - brodar, onaj koji upravlja lađom, brodom
- sanjar - maštalac, zanesenjak, onaj koji snove brka sa zbiljom, fantast (grč.)

OTOK MLADOSTI SEDAMDESET ŠESTE

Obonjanska vruća večer
i smijeh izviđača.
Uz zvuk gitare prigušen glas
nevještog svirača.

Cvrčci, vjetar, šum valova:
cijeli otok pjeva,
niz kamenje, sve do mora
oda mladosti se slijeva.





(Obonjan, 1976.)

Riječi koje možda niste znali:

- Obonjan (Otok mladosti) - hrvatski otočić na Jadranu, nedaleko Zlarina, nekad poznat kao otok zmija koje su istrijebljene dopremom mungosa. Prije Domovinskog rata, za vrijeme bivše Jugoslavije (točnije 1971.) nenastanjen, divlji otočić počinju uređivati izviđači. Sagradivši pristaništa, spremište za vodu, zgradu uprave, plaže, amfiteatar, igrališta te uredivši lokacije za šatorski tip ljetovanja, izviđači su Obonjan pretvorili u divan centar za logorovanje, obuku i rekreaciju. Nažalost, danas više nema ni traga od te prvobitne zamisli zajedničkog rada i zabave, od onog mladenačkog, akcijskog, pomalo robinzonskog i romantičnog duha u cijeloj toj priči o Otoku mladosti.

- oda - svečana lirska pjesma patetičnog izričaja, uzvišenih osjećaja i zanosa

KAD ĆU VEĆ JEDNOM...

Kad ću već jednom odrasti,
nositi visoke pete
(taj model nije za tebe,
sredi se, još si dijete!)?

Kad ću već jednom odrasti,
živjeti na platformama, *
hoću otkačene torbe
kakve nosi moja mama!?

- Ima dana do tvog bala -
govori starija seka.
- Još će proći mnogo zima,
još ćeš dosta popiti mlijeka! -

Obrve (časopis kaže)
divan su okvir ženskog lica,
pod hitno srediti moram
svoj par dlakavih nadstrešnica!

Uh, kad ću već jednom odrasti,
sama birati boje
kose, laka za nokte,
(staviti umjetne na ružne svoje!)?

Trube mi: crnu nose darkerice,*
a samo se želim ružičaste riješiti
i uopće - pustite me ako griješim,
hoću li vama pogriješiti?!!!




(Zagreb, 2017.)

Riječ koju možda niste znali:

- platforma - ima više značenja, ovdje - cipele na platformu
- darkeri - (od engl. riječi "dark" - tamno) pripadnici "dark" kulture odnosno subkulturnog pokreta fasciniranog "tamnom stranom"; prepoznatljivi po crnoj odjeći, neobičnim frizurama i izrazitom bljedilu lica, protivnici pomodarstva i ustaljenih društvenih normi (obrazaca, pravila)

PRVI KORAČIĆ

Mia je prvi koračić napravila.
Puzala, puzala
pa se uspravila.
Koračić k medi,
do njeg' malo fali,
padne - neka,
mnogi su pali.
Diže se, drugi koračić, treći,
strašno je važna:
gle, mama, širi su, veći!
I sve ih više u nizu ima!
Bravo,
Mia se više ne klima.
Smije se Mia, smije se mama.
Pusti,
do tebe ću sama.
Pljesak za koračić,
njim je počeo hod,
s prvom daščicom
rađa se brod!




(Zagreb, srpanj 2018.)

PRABAKIN FALAČEK

Sarina druga prabaka, djedova majka Rozalija, nije živjela poput Sare u gradu, već u lijepom međimurskom selu B. Kad bi joj Sara dolazila u posjet, prabaka bi običavala spremiti finu pogaču s tikvama i makom, pečenu s puno domaćeg vrhnja da si je morao žlicom vaditi iz protvana koliko je sočna bila.
- Čista desetka! - oblizivali su prste nakon jela njezini gosti. - Sad te za nagradu vodimo na bazen. Jeeee, kupat ćeš se sa mnom - veselila se Sara.
- Kaj ne, kakši bazen, ja se najveć pot kopljem sam v znoju, pri delu - smijala se prabaka Rozalija. Nisu je mogli nagovoriti na bazen. Prabaka nikad nije bila ni na moru. Nikad do tada nije vidjela Plitvička jezera. Nikad nije bila ni u jednom muzeju. Samo na hodočašću u Mariji Bistrici. Ponekad u Zagrebu, u posjetu djeci. Sav njezin svijet činilo je njezino Međimurje, njezin vrt, kuća, njive i crkva.
- Kako je malen tvoj svijet, ti ništa nisi vidjela - žalila ju je Sara.
- To sam tak zgledi - smiješila se prabaka. - Sega je pun moj falaček. -
Odveli su je na Plitvička jezera da uživa u prekrasnim slapovima. Divila se ..... i umorila od hodanja. Poveli su je nakon ustrajnog nagovaranja "da bar onjuši more". Nakon trećeg dana bilo joj je dosta izležavanja. Zaželjela se svojih brežuljaka. Kad se vratila, prijateljice su je pitale: - Onda, Roza, kakše je more? -
- Je, dosti vekše od beličke bare. Kak da bi z modrom galicom zalejal. I ravno, kak da si ga z gleterom potegel. -
Ali više nije htjela tamo ići jer "nemre magaditi kaj je vroće kak v peklu", "ftroga me", "što bu delav pri hiži?", "hapiti se treba dela." I "rajše imam svoj falaček."
- Tata mog prijatelja radio je u Africi - važno je rekla Sara. - Znaš li da tamo ima gustih prašuma? Bi li ti željela vidjeti prašumu? -
Prabaka je umjesto riječi "prašuma" čula "prašina" pa je ozbiljno odmahnula glavom: - Kaj imam gledeti prošinu, dosti sem se nagutala da sem pobirala plevu pri mašinoreju."
Jednom su prolazile pored kukuruzišta i Sara je znatiželjno zurila u prolaze među visokim stabljikama.
- Sigurno ste se ti i tvoje prijateljice često skrivale među kukuruzima. Kul! Jesi li kad trčala kroz njih... onako... iz zabave? -
- Kakše skrivaje! Kakša zabava! Sam su nas tirali na delo. Sam na delo. -
Sari se to učinilo tužnim. Podigla je mobitel i snimila prabaku i sebe kako stoje pred kukuruzima.
- Poslat ću fotku prijateljici. Zapravo, nismo se dugo čule, nazvat ću je... Što je to, nema signala?! Uh, ispraznila mi se baterija! - ljutila se Sara koja bi se sa svojim mobitelom družila po cijeli dan.
- Viš vroga - smiješila se prabaka - tvoj veliki svet je za nikaj: ima prozne baterije i hude signale. Moje su pak baterije išče pune, a signali su za pet. Prijateljice ne nucam ni zvati, same dojdeju i kad je najvekše zlo, navek pomoreju! Eh, kak nam je fajno znalo biti na čehari... Kak smo tam znale popevati! -
Kad je drugi put Sara došla u B., prabake više nije bilo. Nije izašla iz svog vrta kao obično.
- Prabaka sad ubire iz nebeskih vrtova - rekla je njezina snaha.
Djed i Sara otišli su brati kukuruze za večeru. Zapravo, Sara je čekala djeda uz rub kukuruzišta. Bojala se kukaca i svačeg-nečeg što je vrebalo u prolazima. Glupo, znala je.... Djed se vratio s hrpom klipova u rukama.
- Upadaj! - Otvorio je vrata automobila, a Sara je još jednom pogledala niz savršene redove. Odjednom ju je preplavila tuga. U tom je trenutku zazvonio njezin mobitel, ali, začudo, nije ni pogledala tko zove.
- Samo malo, djede, čekaj me! -
I ona iznenada potrči između visokih kukuruza. Brzo, kao da leti. Sklopljenih očiju i podignutih ruku. Slobodno. Za prabaku. Za sebe.




(Baki Rozaliji, Zagreb, 2017.)

Riječi koje možda niste znali:

- delo (međimurski) - posao, rad
- magaditi (međimurski) - trpjeti, podnositi
- ftroga (me) (međimurski) - ne da mi se
- hiža (međimurski) - kuća
- hapiti (međimurski) - primiti (se)
- rajše (međimurski) - radije
- falaček (međimurski) - komadić
- pleva (međimurski), pljeva - ljuskice odvojene od zrna žita
- mašinoreje (međimurski) - strojno izdvajanje zrnja (od pljeve) nakon žetve
- hudo (međimurski) - loše, zlo
- išče (međimurski) - još
- nucati (međimurski) - trebati
- čehara (međimurski) - skidanje perja s peradi, nekada običaj okupljanja, društveni događaj u selu